Nakon dvije godine rada i igranja sa Logitech G5, odlučio sam kupiti novi mouse. U vrijeme kada je G5 došao na naše tržiste, njegov najbliži konkurent – Razer Copperhead koštao je 150 kn (34%) više i bilo ga je gotovo nemoguće negdje isprobati ‘na opip’; niti jedna računalna trgovina nije imala raspakirani model.

U dvogodišnjem periodu G5 je pokazao zavidnu preciznost i ergonomiju, međutim, kao jedan od prvih predstavnika tada nove, laserske tehnologije patio je od određenih dječjih bolesti. Laserski senzori prve generacije imali su veliki liftoff distance i u početku poprilične probleme sa trackingom na nekim podlogama – što je u većini slučajeva riješeno zakrpama firmwarea u sljedećim mjesecima. Uz to, G5 je imao veliku masu čak i bez dodatnih utega, dodatnu dugmad koja se je svodila na samo jedan bočni gumb i teško upravljivi tilt scrollwheel.

Logitech G9 punopravni je nasljednik modela G5, osjetno je precizniji i brži, te ima manji liftoff distance zahvaljujući laserskom senzoru novije, druge generacije. Oba izmjenjiva gripa ergonomski su poprilično dotjerana, a krasi ga i mehanizam za izmjenu zupčastog i slobodnog scrollwheel moda. Stopala na novom Logitech mouseu također su poboljšana; G9 naliježe većom površinom, a teflonski polimer djeluje tvrđe. Sve u svemu, vrlo solidan mouse, ali i dalje s jednim ozbiljnim problemom: nije Razer.

Ime najnovijeg proizvoda te američke gaming tvrtke je Lachesis. Radi se o mat crnom simetričnom mouseu sa laserskim senzorom posljednje, treće generacije. Novi senzor posjeduje nenadmašnu razlučivost – 4000 dpi, a smješten je u idealnom položaju – samoj sredini mousea. Liftoff distance na razini je najboljih optičkih mouseva – 1.5 do 2 mm, što pokazuje koliko je Razerov R&D radio na novom modelu. Samo mjerenje pomaka izvedeno je, po prvi put, pomoću dvije odvojene laserske zrake; po jedna za svaku os, pa tako nema emulacije i izglađivanja putanje, a sampling rate je zadivljujuć: 8 milijuna sampleova po osi u sekundi. Lachesis je u radu iznimno precizan i kontroliran, latencija senzora je neprimjetna, scrollwheel je dovoljno širok i gumiran, a mouse uz tipičnu dugmad dolazi sa dva bočna gumba sa svake strane i dva iza wheela, povećavajući time ukupan broj dugmadi na devet. Simetrična teflonska stopala omogućuju čak i niži koeficijent trenja od Logitechovih modela, a u tome pripomaže i manja masa Razerovog flagshipa. Sama ergonomija poprilično je specifična. Cijela gornja strana je gumirana, pa je zbog toga vrlo teško izgubiti grip, međutim Lachesis sigurno nije uredski mouse na kojem bez problema možete odraditi 8 sati, jednostavno nije namijenjen tome. Lachesis malo ljudi drži punim dlanom, uglavnom se drži samo vršcima prstiju, pri čemu su palac i mali prst podvučeni pa je moguće iznimno brzo odvojiti mouse od podloge. To na Logitechu nije lako izvedivo, osobito ne na G5 zbog nedovoljno udubljene desne strane tijela.

Kako se radi o proizvodu namijenjenom mlađoj, gamerskoj populaciji, scrollwheel i Razer logo smješten ispod dlana za vrijeme rada osvijetljeni su LE diodama čiju je boju moguće odabrati prilikom kupnje: Phantom White, Banshee Blue ili Wraith Red. LE diode moguće je softverski isključiti, pa time mouse gubi svako osvjetljenje, budući da njegove laserske zrake nisu u vidljivom spektru. Lachesis također ima 32kb onboard memorije što vam omogućuje da uz pomoć Razerovog softvera snimite 5 nezavisnih profila u njegovu internu memoriju: nakon toga mouse je moguće bez ikakve instalacije spojiti na bilo koji Windows stroj i odmah početi igrati sa snimljenim profilima. Selekcija profila vrši se pomoću gumba skrivenog na dnu, pa ga nije moguće slučajno izmjeniti za vrijeme rada.

Spomenimo na kraju negativnu stranu: slabu toleranciju na prašinu. Zbog vrlo visoke rezolucije senzora i samih fizikalnih ograničenja laserske tehnologije već i mala količina prašine na krivom mjestu može uzrokovati kaotično pomicanje pointera, pa ukoliko nemate naviku čišćenja periferije moguće su pojave te vrste. Razer Ltd. čak službeno preporuča skidanje naljepnice koja se nalazi u blizini senzora, budući da dotična olakšava skupljanje prašine, međutim nakon 6 mjeseci intenzivnog korištenja nisam imao značajnih problema, pa je naljepnica ostala.

- blues

Update:

Objavljen je i peti nastavak price

Takodjer objavljen i sesti nastavak, spominje se i najavljuje opsirnija prica o amigi 500.

Radi se za razliku od prethodnika o uredjaju koji oblikom jako podsjeca na usb stick (memorijski, jel) te se cini kao praktican izbor zbog velicine i mogucnosti spajanja na uredjaj po izboru (dok god uredjaj ima usb port i drivere).

Posto koristim VMC jos od doba gprs pcmcia kartica ovo mi se cini kao najbolje rjesenje za buduce uredjaje na kojima namjeravam koristiti mobilni internet posto nisu svi opremljeni pcmcia portom a i ovako se zadrzava mogucnost koristenja na desktop racunalima u nuzdi.

Nedavno je i T-mobile predstavio slican uredjaj koji ima simpaticnu osobinu da se driveri automatski instaliraju sa samog sticka, sto je nadam se slucaj i kod Vodafone uredjaja.

Jos se nezna kad ce se pojaviti kod nas i po kojoj cijeni ali nadam se da su odgovori na ta pitanja “uskoro” i “povoljno”

Iako sluzbeno u mirovini i dalje ce biti u upravnom odboru microsofta ali nece raditi puno radno vrijeme tamo kao do sad (tesko je zamisliti najbogatijeg covjeka na svijetu kako radi 8h dnevno, jel?)

Duhoviti prikaz njegovog zadnjeg dana na poslu koji su prikazali na ovogodisnjem CES mozete pogledati na Youtube

Microsoft se prikljucio utrci i tokom sljedece 3 godine preuzeo vodstvo, sto je natjeralo Netscape da ponudi besplatno svoj program. Kasnije u ‘98 je AOL kupio Netscape za nesto preko 4 milijarde $ no nista nije uspjelo spasiti Netscape. Tokom godina je izgubio skoro sve korisnike te sad drzi tek 0.6% udjela medju browserima.

Zbog svega toga AOL je najavio da gasi podrsku i razvoj novih verzija zakljucno sa 01.02.2008

Launchy bi se najlakse definirao kao application launcher. Tu funkciju radi na vrlo jednostavan nacin, preko tipkovnice. Znate kako nekad klikanje na start pa na all programs pa trazenje programa negdje u menijima zna biti naporno. Alternativa tome bi bili quick launch ili desktop, ali prvi lako postaje prenapucen i zauzima dragocjeno mjesto u taskbaru dok je desktop (meni) prilicno nepraktican ako ima vise programa otvoreno posto ih se mora sve minimizirati (sto se napravi na brzinu sa win+D ali nije to to)

Launchy po defaultu reagira na kombinaciju tipki alt+space sto je vrlo dobar odabir. Pritiskom na te tipke zajedno otvara se mali prozorcic za unos komandi. Jedan od primjera je recimo pokretanje firefoxa. Vec dok natipkate “fire” Launchy dovrsi do kraja i pritiskom na enter se pokrece firefox. Takodjer ako se pocne pisati google dovrsit ce prije kraja (iako i nije neka duga rijec) i pritiskom na tab se otvara mogucnost unosenja termina koje zelite pretraziti. Nakon toga pritisak na enter otvara browser na google search stranici sa rezultatima za termin koji ste upisali.

Takodjer podrzava pluginove a s njegovom instalacijom dolaze tri, jedan koji omogucava brzo pokretanje bookmarka, drugi kalkulatora a treci (najvazniji) programa iz start menija. Moze se podesiti da katalogizira direktorije po zelji pa sam mu za probu postavio download direktorij iz kojeg samo nakon indeksiranja mogao pokretati exe datoteke.

Za novu verziju u odnosu na 1.25 koja je bila prosla navodi se da je kompletno iznova napisana u Qt framework-u, pluginovi koji su vise konfigurabilni, novi efekti, bolja podrska za mene, i support za vistu.

Moja ocjena za program je 10/10, makar ima jos potencijala za bolju integraciju sa windowsima ali posto je to opensource i besplatan softver necemo biti zahtjevi. Preporuka je da odmah isprobate Launchy i da se zapitate kako ste mogli zivjeti bez njega do sada

Koristim internet, office, skype, ostale IM, gledam filmove, serije, i jos podosta sitnica. Sve sto bi radio na XP bez gubljenja procesorskog vremena na antivirusne antispyware i anti-stogodmiusporavalokompjuter aplikacije. Cak se i igram povremeno.

No kako sam vecinu vremena u linuxu ponekad mi zatreba fajl sa windows particije (ako je dualboot stroj) i nema problema, jednostavno odem u folder gdje je mountana i to je to. Vec neko vrijeme je i podrska za ntfs jako dobra.

Kako ponekad moram istu akciju napraviti u XP, odsetam u folder gdje je mountana linux particija i uzmem fajl. NE.

Ali zato postoji Linux reader. Mali korisni program(cic) koji ce vam omoguciti read-only pristup linux particiji. Nemoze pisati ali i bolje je tako, manja sansa da se nesto pokvari a i ionako provodite vise vremena u linuxu, jel?

Eee se pokazao kao zahvalna podloga za raznorazne modove tipa ugradnja bluetooth adaptera, unutrasnjih usb portova za dodatni storage i slicno sto se sve moze naci na eee user forumu.

Takodjer je popularno postalo stavljati alternativne OS-eve na eee, XP kao prvi i ociti izbor i on radi prilicno dobro, osim toga i Asus ga namjerava sluzbeno isporucivati uz laptope kroz neko vrijeme. Ubuntu i njegove podverzije su takodjer popularne, recimo eeeXubuntu koji koristi Xfce kao nezahtjevni window manager / desktop enviroment.

No netko je pomislio zasto nebi stavili vistu i eto, imamo i eee koji vrti vistu instaliranu sa usb sticka. Zasto? Zato sto moze

p.s.

Zanimljivija vijest (barem meni) je da BackTrack3 koji tek treba izaci radi na eee i to sa ukljucenim compizom (nice touch)

Ne.

Laptop je cak uspijevao pronaci neke uredjaje ali spajanje a time i bilokakav rad sa njima nije bio moguc. Kako uvijek imam vise toga sto me zanima a ovo mi nije bio prioritet tako mi je Bluetooth Manager bio samo ukras u ‘trayu’ dok nisam naletio na post na ars technica.

Long story short, bluetooth veza sa mobitelom (nokia 6280 u ovom slucaju) je proradila nakon

sudo apt-get install gnome-bluetooth gnome-vfs-obexftp

Nakon toga su se instalirali paketi koji su nedostajali za normalni rad i nakon uparivanja sa mobitelom Bluetooth Manager moze browsati kroz direktorije na mobitelu i kopirati sadrzaj u oba smjera (sto je sve sto mi je trebalo zasad)

Sljedeci korak je podesavanje bluetooth slusalice za rad sa skype-om (nadam se da nece biti nista teze nakon ovog)

Takodjer, volio bih naci neki softver za sinkroniziranje podataka sa mobitela tipa kontakti, kalendar i slicno pa ako netko zna za neki jednostavan a dobar neka slobodno javi.

Doticni gospodin o kojemu se pise u ovom clanku radi puno odgovorniji i opsezniji posao koji ukljucuje sve vezano uz IT i komunikacije, odrzavanje satelitskih linkova, opreme (u smislu da se ne smrzne izmedju ostalog) kalkulacije oko opterecenja strujne mreze koja se napaja iz generatora sa ogranicenom kolicinom goriva i ostalim nedacama koje dolaze sa poslom na najhladnijem kontinentu.

U usporedbi sa njegovim poslom moj danasnji “terenski rad” izgleda kao setnja rivom krajem sedmog mjeseca u najtopliji dio dana